| Liječnici argumentirano protiv svjetlosnog zagadenja |
 |
 |
| Autor Marino Tumpić | |||||||||||
| Nedjelja, 28 Lipanj 2009 | |||||||||||
|
Astronomi su prvi već davno počeli upozoravati na taj problem no sve do pred prije koju godinu gotovo da nitko za nj nije imao sluha. Danas se i kod nas razina umjetne noćne rasvjete dovela na takav nivo da je Mliječni put praktički nevidljiv a čak i iz ruralnih Istarskih sredina teško da se noćnu na nebu može vidjeti više od tristotinjak zvijezda iako bi njih čak preko šest tisuća bilo vidljivo golim okom!
Kažemo kako je svjetlosno zagađenje (eng. "light pollution") svaka nepotrebna, nekorisna emisija svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga, reklama, spomenika..), do koje dolazi zbog uporabe neekoloških rasvjetnih tijela, većinom još i nepravilno postavljenih. Noću, iznad horizonta, manjih i većih naselja uzdižu se prave "gljive" narančasto-bijelo-žute boje svjetlosti javne i druge rasvjete koju neekološki, nekontrolirano, štetno i beskorisno prema horizontu, odnosno prema nebu isijavaju neekološka rasvjetna tijela. Tako dolazi do poosvijetljenja prirodnog noćnog fona neba, nestanka zvijezda, odnosno nestanka noći.
Prije nekoliko godina u Istri je zahvaljujući ekološkoj akciji "Neka naša Istra blista - ali ne po noći" problematika svjetlosnog zagađenja pokrenuta s "mrtve točke". Danas bezmalo sve istarske općine i gradovi postavljaju isključivo ekološku rasvjetu. Pozitivan trend pionirski su bile otpočele općine Višnjan, Kanfanar i Žminj. Iako Istra i Hrvatska imaju i specijalizirane internet stranice o problemtici svjetlosnog zagađenja; www.lightpollution.org, tvrtke BINA-ISTRA, ADRIS GRUPA te sakralni objekti predstavljaju izuzetak od pravila i umnogome upravo oni svojom neprimjerenom rasvjetom uništavaju noćni krajobraz naše županije. Apeli, edukacija, jasne ekonomske uštede i sve druge aktivnosti (uključujući i senzibiliziranje odgovornih putem medija) nisu urodile plodom da se neekološka rasvjeta zamjeni ili prilagodi na način da ne narušava noćni krajobraz.
Ipak, sudeći prema najnovijim istraživanjima i glasu liječnika čini se kako će devastatorima noćnog krajobraza uskoro doći kraj. Američki medicinski savez (American Medical Association - AMA) u svh 50 saveznih država pokreće projekt legislative o ograničenju svjetlosne polucije obzirom na dokazan negativni učinak iste po ljudsko zdravlje! Pored već poznatih problema hormonalne naravi te uzročno-posljedične veze kancerogenih oboljenja u svjetlosnoo kontaminiranim područjima, postavlja se i pitanje sigurnosti prometa (naročito izražen kod starijih osoba) gdje svjetlosno zagađenje uzrokuje povišen sigurnosni rizik noćne vožnje. Vozači zasljepljeni blještanjem neekološke rasvjete postaju znatno skloniji incidentnim situacijama koje ponekada uzrokuju i fatalne posljedice prilikom prometnih nezgoda. Povećan nivo CO2 također je u direktnoj svezi s noćnom rasvjetom. Naposljetku, biljne i životinjske vrste ali i čovjek trebaju vrijeme dana (svjetla) i noći (tame) za normalan život, rast i reprodukciju. Ukoliko je ta temeljna odrednica ekosustava narušena neekološkom rasvjetom posljedice su značajne, a sve veći broj istraživanja na humanoj populaciji mnoge bolesti i stanja dovode upravo u direktnu vezu s svjetlosnim zagađenjem.
AMA je Rezolucijom 516 svim saveznim državama dala ključne prijedloge poput; uporaba adekvatnih rasvjetnih tijela, boljeg svjetlotehničkog dizajna i s smanjenom potrošnjom električne energije, smanjenje blještanja rasvjetnih tijela, ubuduće postavljanje isključivo ekološke rasvjete te vremenom zamijeniti svu neodgovarajuću rasvjetu - ekološkom! Iako se i kod nas puno ljudi žali na otežane ili čak onemogućene noćne uvjete vožnje, naročito starije populacije dosad nitko nije smatrao za shodno da nešto konkretno i učini. Američka medicinska praksa vjerojatno će i kod nas pridonjeti da se čuje liječnička preporuka i smanji svjetlosno zagađenje, na radost i korist sviju! Astronomi, ekolozi, biolozi, liječnici..nisu za gašenje umjetne noćne rasvjete, ona je civilizacijska nužnost, no dovedemo li umjetnu rasvjetu tamo gdje je ona zaista i potrebna a spriječimo rasipanje svjetla tamo gdje mu noću nije mjesto - svi dobijamo. Svi osim nekolicine koji ne shvaćaju da "babilonske kule od svjetla" nisu "IN" već "OUT", k tome ugrožavaju i naše zdravlje, sigurnost prometa te negativno utječu na ekosustav. Inače, svjetlosno zagađenje je jedino zagađenje čija sanacija košta manje od stvaranja problema. Uštede su trenutačne i dugoročne. U vrijeme recesije i jasnih pokazatelja štetnosti svjetlosnog zagađenja možda i ovaj natpis bude poticaj da se i kod nas nešto napravi u pozitivnom smislu.
Samo registrirani korisnici mogu pisati komentare!
Powered by !JoomlaComment 3.26
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved." |
Problematika svjetlosnog zagađenja novovijeki je civilizacijski izum. Uvođenjem električne energije u široku primjenu počeo se najprije u velegradovima a potom i u urbanim sredinama pojavljivati efekt - poosvijetljenog noćnog neba. Neekološka i nepravilno montirana rasvjetna tijela umjesto da osvjetljavaju ceste, ulice, trgove električnu energiju u vidu umjetne noćne rasvjete beskorisno emitiraju iznad linije horizonta, uvis prema nebu. Sitne čestice prašine, vlage i dr. u atmosferi reflektiraju dio tako usmjerene umjetne noćne rasvjete te nebo više nije tamno već posvijetljeno u većoj ili manjoj mjeri.
